Internacionalni tim istraživača, zajedno sa diplomiranim studentom sa MIT-a (Massachusetts Institute of Technology), po prvi put je demonstrirao utjecaj gena na ljudsko ponašanje u veoma jednostavnoj eksperimentalnoekonomskoj igrici. Tradicijonalno, socijalni naučnici bili su prilično neodlučni da priznaju ulogu gena u ekonomskom ponašanju. Ali studija David Cesarini, doktora nauka sa MIT-ovog odsjeka za ekonomiju, i njegovih saradnika u Švedskoj nagovjestila je postojanje genetskih komponenti za percepciju određivanja šta je pravedno i šta je nepravedno.
Ova studija je objavljena prvog oktobra na internetu, posmatrajući ultimatne igre, u kojoj se daje ponuda vezano za to kako podijeliti sumu novca. Ova ponuda predstavlja ultimatum; ako je odgovor odbijen, oba učesnika ništa ne dobijaju.
Zbog ispadanja iz igre, oba učesnika ne dobivaju ništa, a to znači da isplata iznosi 0, teorije o suženom vlastitom interesu predviđaju da će bilo koji pozitivni iznos biti prihvaćen. Intrigantno otkriće je to da su se pregovarači rutinski odbijajali besplatan novac, vjerovatno radi kažnjavanja predlagača za ponude za koje su opazili da su nepoštene.
Za ispitivanje utjecaja gena u igricama, Cesarini i saradnici su na neobičan način proučavali blizanace iz Swedish Twin Registry, tako što su od njih tražili da igraju igrice u kontroliranim okolnostima. Zbog toga što jednojajčani blizanci imaju iste gene, za razliku od dvojajčanih blizanaca koji nemaju iste gene, istraživači su bili u mogućnosti da otkriju genetske utjecaje pomoću uspoređivanja sličnosti u kojima su jednojajčani i dvojajčani blizanci igrali igrice.
Otkriće sugerira da genetski utjecaji iznose isto toliko koliko i 40 posto varijacija na način kako ljudi odgovaraju na nepravedne ponude. Drugačije rečeno jednojajčani blizanci su češće igrali istom strategijom, za razliku od dvojajčanih blizanaca.
“Uspoređujući sa jednostavnim utjecajima iz okoliša kao što je odgoj, genetski utjecaji su bili mnogo važniji izvor varijacija u tome kako ljudi igraju igru,” kaže Cesarini.
“Ovo podiže intrigantnu mogućnost da mnoga naša preferiranja i personalni ekonomski izbori značajno zavise od genetskih utjecaja,” kaže autor Bjorn Wallace of the Stockholm School of Economics, koji je koncipirao studiju.
