Novo istraživanje sa MIT-a, došlo je do saznanja da ljudi iz različtih kultura na drugačiji način rješavaju iste vizuelne zadatke ili zadatke vezane za percepciju. Psiholozi su ustanovili da Amerikanci posmatraju predmete neovisno od cjeline, više individualno dok ljudi iz istočne Azije posmatraju predmet u odnosu na cjelinu.
Studije ponašanja su pokazale da ove kulturalne razlike mogu utjecati kako na pamćenje tako i na percepciju. Ali postavlja se pitanje da li se ovi procesi održavaju na rad mozga?
Kako bi odgovorili na ovo pitanje, John Gabrieli i njegovi saradnici sa McGovern instituta za istraživanje mozga na MIT-u, ispitivali su grupu od 20 ljudi - 10 Amerikanaca i 10 Azijaca koji su nedavno stigli u Ameriku. Od ispitanika se zahtjevalo da donose brze perceptualne odluke, a ispitivanje je rađeno i pomoću magnetske rezonance koja pokazuje promjene krvotoka u korespodenciji sa mentalnim procesima.
Rezultati ove studije objavljeni su u magazinu „Psychological Science“. Ispitanici su dobivali niz zadataka u obliku linija unutar kvadrata i sl, a od njih je traženo da se svaka slika usporedi sa prethodnom. Neki su u odgovorima govorili o dužini linija u kvadratu (tzv. apsolutna procjena - predmet neovisan od cjeline), a neki o proporcijama linija u odnosu na kvadrat (tzv. relativna procjena - predmet posmatran kao dio cjeline).
U prethodnim studijama ponašanja, rezultati su pokazali da su Amerikanci više bili usmjereni ka apsolutnim procjenama, dok su Azijci više preferirali relativne procjene.
Tokom ispitivanja su zadaci bili dovoljno lagani, da nisu uočene razlike između načina obavljanja zadataka između dvije grupe.
Međutim, kod ovih grupa uočena je različita aktivnost mozga tokom obavljanja zadataka. Amerikanci, kada bi donosili relativne procjene koje su inače teže za njih, aktivirali su dio mozga koji služi za shvatanje teških zadataka. Također, pokazali su mnogo manje aktivnosti ovog dijela mozga kada bi donosili apsolutne procjene koje su im bliskije prema kulturološkom modelu, dok je kod Azijaca uočena suprotna tedencija.
“Mi smo bili iznenađeni ovim razlikama između grupa,“ kaže Hedden.
Zašto dolazi do ovih razlika? „Svi mi koristimo iste mehanizme opažanja kod težih kognitivnih zadataka, ali ih koristimo na drugačiji način, što prvenstveno zavisi od kulture u kojoj se trenira mozak,“ kaže Gabrieli.
