Prema istraživanju koje je objavljeno 27.6.2007. u web izdanju medicinskog časopisa Američke akademije neurologije-Neurology je povezano to koliko često stari ljudi čitaju novine, igraju šaha ili se upuštaju u druge aktivnosti kojima naprežu mozak, sa širenjem Alzheimerove bolesti.
Prema istraživanju koje je objavljeno 27.6.2007. u web izdanju medicinskog časopisa Američke akademije neurologije-Neurology je povezano to koliko često stari ljudi čitaju novine, igraju šaha ili se upuštaju u druge aktivnosti kojima naprežu mozak, sa širenjem Alzheimerove bolesti.
Za to istraživanje se više od 700 ljudi u Čikagu, prosječne starosti od 80 godina podvrgavalo kognitivnom testiranju godišnje, pet godina zaredom. Sudionici su bili dio projekta “Rush Memory and Aging” koji predstavlja istraživanje na više od 1200 starijih ljudi. Od sudionika, 90 njih je dobilo Alzheimerovu bolest. Znanstvenici su također vršili autopsiju mozga 120 sudionika projekta koji su umrli.
Istraživanje je pokazalo da je najvjerovatnije 2.6 puta manja mogućnost da će kognitivno aktivna osoba u starosti dobiti demenciju i Alzheimerovu bolest nego kognitivno neaktivna osoba u starosti. Nakon ispitivanja prošlih kognitivnih aktivnosti, ova asocijacija je ukazala na socioekonomski status tokom života i na trenutnu sociološku i fizičku aktivnost.
Znanstvenici kažu da se rezultati mogu koristiti u svrhu pomoći prevencije Alzheimerove bolesti.
“Alzheimerova bolest je među onim posljedicama starosti kojih se ljudi najviše boje”, kaže autor studije Robert S. Wilson, PhD, skupa sa Rush Alzheimer’s Disease centrom u univerzitetu Rush University Medical Center u Čikagu. “Očekiva se da će ogromni zdravstveni problemi u društvu uzrokovani ovom bolešću tokom dolazećih decenija porasti porastom prosjeka starih ljudi u SAD-u. To pojačava prijeku potrebu za strategijama u prevenciji ove bolesti ili barem odlaganju iste.”
Wilson kaže i da je istraživanje također došlo do toga da je česta kognitivna aktivnost tokom starosti poput posjete biblioteci ili praćenje partije šaha popraćena reduciranjem rizika od blagog kognitivnog oslabljenja koje predstavlja prijelazni oblik između normalnog starenja i demencije i manje ubrzanim pogoršanjem u kognitivnim funkcijama.
