Koristeći miševe kao model, istraživači sa Max Planck Instituta za evolucijsku antropologiju su povezali neke razlike među čimpanzama i ljudima sa ishranom.
Ljudi imaju drugačiju prehranu nego majmuni. Ne samo da konzumiramo više mesa i masnoća od majmuna, mi i kuhamo našu hranu.
Smatra se da su ovo ključne stvari u čovjekovoj evoluciji, mada do danas nije detaljnije proučavana fiziološka i genetska razlika između ljudi i majmuna na toj osnovi.
Hraneći miševe u laboratoriju „ljudskom“ i „majmunskom“ hranom u periodu malo dužem od 2 sedmice, istraživači sa pomenutog instituta su uspjeli da rekonstruišu neke fiziološke i genetske razlike koje su se pojavile kod ljudi i čimpanzi.
Istraživači su im dali tri različite vrste hrane: hranu koju čimpanze dobijaju u zoološkom vrtu (samo voće i povrće), hranu koju istraživači jedu u institutskoj kafeteriji i čistu fast-food hranu iz McDonald'sa (što je uzrokovalo da se miševi udebljaju).
Razlike u ishrani su se pokazale ponajviše u djelovanju na jetru, čime se misli na način na koji je hrana uzrokovala promjene u genima. Nikakve razlike nisu uočene u mozgu.
Dio gena na kojem se primjetila razlika je prije eksperimenta uočen kao „različit kod čimpanzi i čovjeka“. Ovo aludira na to da je do te promjene došlo promjenom ishrane.
Dalje, geni povezani sa ishranom, pokazalo se da su se i brže razvijali – proteini i promoter sekvence ovih gena su se mijenjale brže nego očekivano. Najvjerovatnije zbog prilagodbe novoj ishrani.
