Prepoznavanje lica i mjesta se u mozgu drugačije obrađuje nego prepoznavanje drugih stvari. Da je također genetski uvjetovano, pokazala je studija rađena na blizancima.
Interesantno je da se u mozgu aktiviraju sasvim drugi dijelovi dok gledamo poznati predmet nego dok gledamo poznato lice.
Prepoznavanje lica je bitna sposobnost koja na primjer malom djetetu već rano omogućava da razlikuje svoju majku od svih drugih ljudi.
Studija koja je dokazala da postoji povezanost između prepoznavanja lica i gena je rađena na blizancima, jednojajčanim i dvojajčanim.
Dok su parovi blizanaca posmatrali predmete, lica, napisane rečenice, mjesta, znanstvenici su mjerili reakcije koje su ti doživljaji pobudili u mozgu.
Testovi su pokazali da su blizanci jednojajčani sličnije reagirali kada su gledali poznata lica i poznata mjesta nego blizanci dvojajčani. Ali to nije sve. Također se pokazalo kako su čak i blizanci jednojajčani otprilike onoliko različito reagirali na gledanje poznatih predmeta i napisanih rečenica ili većih tekstova koliko i blizanci dvojajčani.
Zaključak iz svega jeste da je samo prepoznavanje lica i mjesta vezano za gene. Najvjerovatnije je u toku evolucije bilo bitnije prepoznavanje lica i mjesta nego predmeta pa je se ova sposobnost i jače genetski istakla.