Zašto se osjećamo ambivalentno čak i kad su svi dokazi pozitivniPotpuno je razumljivo ambivalentno osjećanje kada su prisutni i pozitivni i negativni dokazi. Međutim, ljudi se često osjećaju ambivalentno čak i kada su sve novosti dobre ili loše, koje proizilaze prije predviđenog konflikta. Prva empirijska demonstracija ove reakcije predstavljena je novoj studiji objavljenoj u junskom izdanju magazina "Consumer Research".
“Mnogi ljudi prepoznaju da često postoje dvije strane svake priče i da ništa nije savršeno (ili potpuno beznačajno),” objašnjava Joseph R. Priester ("University of Southern California"), Richard E. Petty ("Ohio State University") i Kiwan Park ("Sungkyunkwan University", Južna Koreja). “Prema tome, čak i ako nisu svjesni bilo kakve negativne činjenice za većinu pozitivnih ishoda (ili nisu svjesni bilo kakve pozitivne činjenice za većinu negativnih ishoda), oni mogu smatrati da takve činjenice postoje.”
Značajan fenomenski faktor, koji su istraživači označili kao “predviđena konfliktna reakcija,” predstavlja zbir pozitivnih i negativnih dijelova predviđene informacije. Istraživači su otkrili da što više informacija konzumenti daju, manje je vjerovatno da će sumnjati u postojanje nesvjesne konfliktne informacije.
“Glavni značaj napretka i pronalaska u ovom članku predstavlja podrške za nove konstrukcije, odnosno za predviđene konfliktne reakcije. Ono što je veoma važno je to da ove konstrukcije pomažu u objašnjenju zašto su ponekad jednostavni stavovi povezani sa ambivalentnim stanjem,” napisali su autori.
