Poznato je da češanje ustvari ne uklanja uzrok svrabeža, ali se ipak osjećamo bolje tokom tog čina, pa i ako pretjeramo i osjećamo bol. Zašto osjećaj ugodnosti prilikom češanja nadjačava svaki neugodan osjećaj? Odgovor je direktno u mozgu.
Čak i ako sebi prilikom češanja otvore krv, ljudi često imaju potrebu da se dalje češu. Naučnici su se upitali zašto, budući da time ustvari ne uklanjamo uzrok svrabeža.
Zbog toga su naučnici sa Univerziteta Wake Forest u Vinston Salemu, Sjeverna Karolina (SAD) našli 13 dobrovoljaca kojima su prilikom češanja mjerili aktivnosti u mozgu putem magnetne rezonancije. Dok je sprava pokazivala aktivnosti mozga, dermatolog, Gil Yosipovitch ili jedan od njegovih kolega je češao dobrovoljca u redovnim intervalima po nozi.
Prilikom pokusa se dokazalo da se kod određenih dijelova mozga smanji aktivnost prilikom češanja a kod nekih dijelova se i poveća.
Oni dijelovi mozga u kojima se aktivnost smanjuje su prednji i stražnji korteks. Prvi spomenuti dio je povezan sa averzijom protiv neugodne percepcije, a drugi je povezan sa sjećanjima. Aktivnost ovih regija u mozgu bila je najmanja u trenutku kada je češanje za dobrovoljca bilo najintenzivnije.
Što se tiče pojačanja aktivnosti, to se dešavalo u još dvije regije u korteksu. Ove regije su odgovorne za osjećaj bola i prisilno ponašanje što bi objasnilo, zašto mnogi ljudi ne mogu prestati sa češanjem i zašto je bol prilikom češanja tek na drugom mjestu po intenzitetu.
Češanje ne uklanja uzrok svrabeža, ali zaista umanjuje svrabež i to direktno u mozgu, zaključak je naučnika.
Uz pomoć ovih rezultata, naučnici se nadaju dobivanju lijekova koji će utjecati na isti način na regije u mozgu i koji će se moći uspješno koristiti kod pacijenata koji boluju od ekcema ili koji primaju dijalizu, što također može izazvati jači svrabež.
