Osjećaj usamljenosti često vodi ka nekom oboljenju. Liječnici već odavno znaju da je usamljenost povezana sa kardiovaskularnim problemima, virusnim infekcijama i sa višom stopom mortaliteta. Ali oni nisu znali kako ovaj osjećaj dovodi do oboljenja.
Studija koja je objavljena u magazinu 'Genome Biology' sugerira da usamljenost ustvari utječe na naše tijelo, odnosno na naše gene.
Na manjem broju pacijenata, naučnici su istražili više od 20000 gena kako bi usporedili ponašanje gena u molekularnim procesima kod usamljenih i manje usamljenih osoba, kao i način na koji ti geni utječu na zdravlje.
Oni su otkrili da je gensko ponašanje različito na 209 lokacija kod hronično usamljenih osoba i da su mnoge od tih promjena ustvari odgovorne za pojavu raznih oboljenja.
„Mi sada imamo molekulski okvir koji nam omogućava razumijevanje povezanosti između socijalnog iskustva i fizičkog zdravlja,“ kaže glavni autor ove studije, Steve Cole sa UCLA-e.
Studija je otkrila da usamljenost dovodi do smanjenja glukokortikoidnih receptora i kortizola - hormona koji je odgovoran za regulaciju ugljikohidrata i njihovog pretvaranje u energiju.
Ova studija je prva uočila da usamljenost dovodi do promjena u genima,“ kaže profesorisa, Emma Adam sa Univerziteta 'Northwestern'.
Jedan od autora ove studije, John Cacioppo, koji je također profesor psihologije na Univerzitetu u Čikagu, kaže da ova studija ukazuje na činjenicu da je usamljenost upozoravajući znak, nešto poput fizičke boli.
