Pećina je odigrala bitnu ulogu u prelasku sa paganstva na kršćanstvo u Rimu, smatraju arheolozi. Međutim, također tvrde da postoji veza između ove pećine i proslave Božića 25. decembra.
U vrijeme kada kršćanstvo nije bilo toliko prošireno, vjerske ustanove su se gradile u blizini svetišta tadašnjih religija da bi novi hram imao utjecaj na stari.
Iz tog razloga profesor arheologije, Andrea Carandini smatra da je car Konstantin upravo zbog pećine Romula i Rema koje je za stanovništvo i njihovu tradiciju imalo veliki značaj, naredio da se u blizini pećine sagradi bazilika Sv. Anastazije u kojoj se prvi put u povijesti Božić slavio 25. decembra.
Pronalazak pećine Romula i Rema se smatra bitnim za razumijevanje prelaska stanovništva iz paganstva na kršćanstvo.
Car Konstantin je 325. godine sazvao prvi nicejski sabor na kojem se između ostalog raspravljalo i o datumima nekih kršćanskih praznika. Za Božić su odlučili da se slavi svakog 25. decembra koji ujedno predstavlja i dan koji se u antičkom Rimu slavio kao dan rođenja boga Sunca.
Najvjerovatnije je već sljedeće godine, otprilike 326. prema Carandiniju sagrađena bazilika Sv. Anastazije na Palatinu.
I drugi arheolozi koji nisu uključeni u Carandinijevo istraživanje ovu tezu smatraju mogućom, ali naglašavaju da su potrebna daljnja iskopavanja da bi se povezanost između crkve i pećine zaista dokazala. To bi bio slučaj kada bi na primjer uspjeli pronaći dijelove pećine ispod same crkve.
