Uspješni umjetnik iz 16 stoljeća Joos van Cleve iz Antwerp je imao dobru radnu metodu i odlično promišljen marketinški plan. To je otkrila holandska historičarka umjetnosti Micha Leeflang tokom istraživanja na University of Groningen. Van Cleve je stalno radio sa grupom asistenata i uvijek je isporučivao slike visoke kvalitete svojim veoma značajnim klijentima kao dobro nacionalno i internacionalno slobodno tržište.
Micha Leeflang je provela opsežnu studiju radova Joos van Cleve. Fokusirala se na tri aspekta umjetnikovog rada iz ranog 16 stoljeća u Antwerp: kako je umjetnik stvarao svoje slike, ko je naručivao slike i kako su one raspoređene? Naprimjer, ona je istraživala na koji način je slikar organizirao svoj atalje, u kojoj mjeri su on i njegovi asistenti slikali za klijente i koju strategiju marketinga je primjenjivao da bi svoj rad približio publici.
Poznato je više od 300 orginalnih Van Cleve slika, a Micha Leeflang je tokom svoje studije proučavala 107 slika pomoću infracrvenog reflektografa. Također 50 slika koje datiraju dendrohronološki i koje su slikane na drvenim pločama korištene su kao vremenski indikator. Radeći na ovaj način Leeflang je mogla naprimjer pripisati neke Van Cleve slike jednom od njena dva studenta, od kojih je jedan bio njen sin. Ona je također ustanovila da su slike iz umjetnikovog ataljeu veoma kvalitetne, pa su zbog toga i postojne. Iz svega ovoga historičarka umjetnosti zaključuje da je Van Cleve vjerovatno uvijek imao grupu asistenata koji su radili na kvalitetu slike, što je omogučavalo njemu da se usredoči na druge radove.
Strategija marketinga
Joos van Cleve je bio fokusiran na nacionalno i internacionalno slobodno tržište i na stjecanje važnih klijenata. Ove široko rasprostranjene aktivnosti za nekoliko marketinga pridonosilesu mu značajan uspjeh. Što ga je sve više opredjeljavao za stvaranje slika profesionalnog savršenstva i veoma visoke kvalitete. Ovo je veoma različit pristup, koji je neizmjerne veličine za rano 16 stoljeće u Antwerp. Nadalje, slikar je imao značajne klijente kao što je francuski kralj Francis I, i u vrijeme u kojem je živio imao je ogroman atalje. Sve ovo je poboljšavalo njegov status umjetnika, što mu je omogučavalo stjecanje mnogo novih klijenata.
Leeflang je otkrila da je Van Cleve često pravio grube skice i da je ponekad boju označavao još u fazi skiciranja, kao neku vrstu smjernica za njegove asistente. Njegovi asistenti bi onda naknadno kompletirali sliku pod supervizijom njihovog majstora. Upotrebljavajući inracrveni reflektograf Leeflang je također mogla ustanoviti koji su se elementi kasnije dodavali na sliku ili mjenjali, što je vjerovatno bio zahtjev klijenata. Naprimjer na triptihu The Crucifixion u Naples (Museo di Capodimonte) pojavljivanje trećeg sina nije se moglo vidjeti na izvornoj skici i samo je vidljivo na vrhu sloja od slike.
Ovo ispitivanje je dio NWO projekta ‘Antwerp Painting before Iconoclasm: a socio-economic approach '. Svrha ove studije je da pokaže kako promjene u studijskom vježbanju, marketing i ponašanje klijenta je utjecalo na srednjovjekovnu umjetnost u Antwerpu.
