Admin Admin
Broj postova : 288 Join date : 2010-09-08
| Naslov komentara: Kameni svjedoci vremena Sun Sep 12 2010, 04:22 | |
| "Ni život ni smrt ne pripada meni, ja sam tek onaj koji je u sjeni onog što u vremenu se ovremeni." (Mak Dizdar, "Kameni spavač")Izdižući se na proplancima, gradinama i brežuljcima, kao vjerni čuvari prošlosti srednjovjekovni nadgrobni spomenici poznatiji kao stećci svojom postojanošću već vjekovima uspješno prkose zubu vremena. Stećci i njihove nekropole su jedna od misterija bosanskohercegovačke historije. Samo na području Bosne i Hercegovine pronađeno je preko 50 000 stećaka. Istraživanje lokaliteta i detaljna obrada nekropola intenzivnije je započela tek polovinom XX vijeka do kada smo podatke o ovim jedinstvenim spomenicima mogli pronaći u putopisima, analima ili jednostavno pričama o veličini i moći koju su stećci ostavljali u očima naših predaka. Među najznačajnije nekropole stećaka spadaju one u Radimlji, Stocu, Olovu, Kaknju, Kupresu, ali i brojnim drugim lokalitetima širom Bosne i Hercegovine, a najljepši među njima po svojoj simbolici krasi botanički vrt Zemaljskog muzeja u Sarajevu prevalivši dug put iz nekropole u Zgošći kod Kaknja. Za njega se vežu i razne priče o samom bosanskom kralju Stjepanu II Kotromaniću koji je dao isklesati stećak u obliku sarkofaga ukrašen brojnim simbolima zoomorfnih i flornih motiva. Veliku ulogu u proučavanju stećaka imali su Zemaljski muzej, Zavod za zaštitu spomenika kulture kao i brojni stručnjaci među kojima se naručito ističu Ćiro Truhelka, Marko Vego, Alojz Benac, Nada Miletić, Mirian Wenzel. Veliku vrijednost predstavljaju epitafi odnosno natpisi na stećcima kao izvori prvog reda za proučavanje historije srednjovjekovne Bosne. Stihovima, riječima ili samo crtežima srednjovjekovni dijak je odao svrhu i ljepotu spomeniku koji stoji kao čuvar mira pokojnika. Isklesani bosanskom čirilicom tekstovi su obavijest pokojnika koji nije želio da njegovo prisustvo na ovom svijetu bude zaboravljeno. Ko su bili? Gdje su krenuli? Odgovori su ponekad isklesani tako duboko u kamenu da prkose vjekovima. Često su odavali društveni položaj pokojnika što je veoma bitno pri proučavanju društvenih odnosa sednjovjekovne Bosne. Vješti dijaci uljepšali bi stećak i crtežima, nikada nasumice i bez reda. Svaka slika, svaki udarac dlijetom imao je svoj cilj, slikom do riječi, djela i života pokojnika. Ornamentika je poseban vid proučavanja simbolike i značaja spomenika. Na osnovu istraživačkog rada Mirian Wenzel može se zaključiti da su često korišteni motivi životinja (veprovi, jeleni, konji), biljaka od kojih je najučestalija vinova loza. Jedan broj stećaka ukrašen je i ljudskim likovima ili samo nekim djelovima npr. ruka. U čemu leži tajna ukrašavanja ili uređivanja spomenika, ostaje nepoznato, možemo samo slutiti da je ono zavisilo od društvenog položaja pokojnika ili jednostavno od vještine i slobode dijaka. Među najbrojnije ukrase ipak spadaju geometrijski oblici koji su pratili i sam oblik sarkofaga, križa ili već krajem XV vijeka obeliska (nadgrobni spomenik) koji je poprimio izgled osmanskog nišana ali zadržao monumentalnost i ljepotu stećka. Padom kraljevstva (XV v.) pod uticajem osmanskih kulturnih tekovina mijenja se u potpunosti i izgled nadgrobnih spomenika, dosta profinjeniji, ali nikako snažan i mističan kao bosanski stećak. Bogatstvo riječi i slika nikada nije tako skladno spojeno sa monumentalnošću i hladnoćom bosanskog kamena. Svojim mnogobrojnim oblicima, ukrasima te simbolikom stećci su svjedoci vještine umjetničkog izraza srednjovjekovnog klesara. Njihova postojanost i ljepota nije nestala sa srednjim vijekom i sjajem kraljevstva bosanskog, naprotiv oni kao da su „rasli“ i svojom pojavom postali simbol kulturnog blaga Bosne i Hercegovine. Bez obzira na vrijeme i mjesto kao sjena vječno će da obogaćuju bosanskohercegovačku historiju, sačuvani od zaborava kroz stihove pjesnika, pejzaže slikara i ponos naroda. U sjeni vremena stećci ipak nose biljege koji svjedoče o bogatstvu kulture čija je riznica cijela Bosna i Hercegovina. | |
|