Po prvi put, nova studija je ispitivala kako jezičke poteškoće utječu na dječije sposobnosi razumijevanja i prepričavanja pripovjetki.
Kada doživljavamo neki događaj često, naprimjer odlazak u restoran, mi pamtimo aktivnosti koje su dio tog događaja. To se zove ‘skripta’ i mnogi istraživači vjeruju da pohranjujemo informacije u mozgu kao skripte. Stoga ako slušate priču koja se dogodila u restoranu, a i sami ste prije toga bili u restoranu, očekivat ćete da likovi iz priče naručuju, jedu i plaćaju svoju hranu.
Ali kako vi razumijete priču kada čak ne znate ni scenarij?
U ovoj studiji su istraživači sa univerziteta University of Alberta ispitivali pročitanu priču (dvoje djece je išlo u restoran sa svojim majkama) kod 44 osmogodišnjaka sa ili bez jezičkih oštečenja. Kada je priča završena, od djece je bilo zatraženo da prepričaju priču ispitivačima. Djeca sa jezičkim oštećenjima su imala mnoge poteškoće u prepričavanju detalja iz priče.
Otkriveno je da su djeca sa jezičkim poteškoćama često samo u mogućnosti da prepričaju samo jedan ključni detalj iz priče, a veoma iznenađujuće rezultate kod istraživanja djece bez jezičkih poteškoća pokazala su djeca od tri godine koja mogu shvatiti i prepričati određenu priču.
“Ovo istraživanje nagovještava da mi moramo pričati više sa našom djecom o tome šta mi radimo u svakodnevnim situacijama, zbog toga što je djeci sa jezičkim poteškoćama potrebno mnogo više iskustva prije nego što budu sposobna da razumiju i zapamte skriptu,” kaže istraživač Denyse Hayward (University of Alberta). “Kada se djeci čitaju priče, važno je otkriti da li oni razumiju komponente priče, a ako ne razumiju, onda raspravljajte i opisujte to djeci. Ovo će voditi ne samo boljem razumjevanju pripovjetki, nego i većem uživanju u priči.”
