Inteligentne osobe su strpljivije po pitanju novca

Viši kvocijent inteligencije nas uz to čini i spremnijima na rizik

Pretpostavimo da vam neko danas pokloni 100 eura – ili za godinu dana 150 eura: Koju svotu bi uzeli? Naučnici na Univerzitetu u Bonnu i Instituta za budućnost posla (IZA) su ovo pitanje postavili oko 1000 odraslih u Njemačkoj. Istovremeno su mjerili sa dvije različite metode kognitivne sposobnosti učesnika. Rezultat: inteligentni ljudi radije čekaju viši dobitak, nego da direktno uzmu svotu. Ovo je prvi put da se dokazala povezanost između inteligencije i strpljnja po pitanju novca. I spremnost upuštanja u rizik raste sa višom inteligencijom.

Ispitivači su osobama koje su prisustvovale tom testiranju dali 100 eura u ruku. Učesnici su taj novac mogli direktno staviti u džep. Mogli su ga međutim i uložiti u banku sa zagarantovano stalnom kamatom. Od 100 eura je na primjer moglo nastati 105, 120 ili 150 eura.

U jednom eksperimentu su ispitanici trebali odlučiti koliko visoka bi trebala biti svota u jednoj godini da bi se sa njihovog stajališta isplatilo čekati kasniju isplatu. Ideja koja se krila iza toga: Što je neko nestrpljiviji, to mu je viši izazov potreban da bi uzeo u obzir dvanaestomjesečno čekanje. Sličnim testiranjem su znanstvenici odredili spremnost ispitanika da se upusti u rizik. Uz to su ispitanici absolvirali dva različita testa inteligencije. “Što su testne osobe inteligentnije, to su bile strpljivije i spremnije na rizik”, zaključio je bonnski ekonom profesor dr. Armin Falk nakon dobivenih rezultata.

Ali da li zaista postoji direktna veza između kognitivnih osobina i određenih karakteritika osobnosti? Da li je pak povezanost zakompliciranija? Moguće je i da osobe sa manjim kvocijentom inteligencije zarađuju manje novca i da će na osnovu financijskih briga prije prihvatiti 100 eura. Falk je sa svojim kolegama, dr. Thomas Dohmen, dr. Uwe Sunde, dr. David Huffman sa IZA doduše dokazao da povezanost između strpljenja i kognitivnih sposobnosti i tada vrijedi kada se uzmu u obzir i faktori prihoda. „I drugi indirektni utjecajni faktori otpadaju nakon naše analize kao objašnjenje“, naglasio je znanstvenik ekonomije.

Inteligentnima je duplo bolje

Umjesto toga su inteligencija, strpljenje i spremnost na rizik očito usko povezani i to vjerovatno s dobrim razlogom: Da bi se neki rizik dobro procjenio ili da bi se išlo uspješnom strategijom duže vrijeme, moramo biti u stanju da otkrijemo povezanosti. „Kome ova sposobnost nedostaje, taj se možda bolje snalazi sa motom ‚bolje ptica u ruci nego golub na grani’ „, rekao je Falk.

Ko je međutim inteligentan, taj je sudeći po bonnskoj studiji odmah u duploj prednosti: S jedne strane može dalje stići sa svojim kognitivnim sposobnostima nego manje inteligentni vršnjaci. S druge strane je po pravilu spremniji na rizik i strpljiviji – dvije sposobnosti koje po studiji dodatno pridonose poslovnom uspjehu.