Zvanično živimo u holocenu koji je započeo prije nekih 11000 godina. Paul Crutzen, dobitnik Nobelove nagrade iz kemije je već 2002. izjavio kako je započelo novo geološko razdoblje, takozvani antropocen. Čovječanstvo je toliko promijenilo Zemlju da je po njegovom mišljenju primjereno proglasiti novo geološko razdoblje.
Grupa britanskih geologa se nadovezala na njegovu tvrdnju i raspravljala u časopisu „GSA Today“ nudeći razne prijedloge o tome, koji događaj će se označiti kao početak novog razdoblja.
Povećanje razine CO2 uzimaju kao jedan od mogućih razloga, ali i promjenu klime, izumiranje velikog broja životinjkih i biljnih vrsta, veliki porast ljudske populacije, velike geološke promjene izazvane poljoprivredom, promjenama riječnog toka...
Ali, koji događaj je označio početak Antropocena? Industrijalizacija? Tek 20. stoljeće ili 1800. godina, kao što predlažu Williams i njegove kolege?
U obzir bi došli i pojedinačni događaji koji su ostavili trag na sedimentima i ledu.
Za primjer su uzeli testiranja atomskih bombi koja su se desila u 20. stoljeću. Prilikom testova su se oslobodili određeni izotopi koji će se i za nekoliko hiljada godina moći dokazati u geološkim slojevima.
Doduše, postoji i jedan događaj koji bi označavao prirodni početak novog geološkog razdoblja. U pitanju je erupcija vulkana Tombora u Indoneziji koja se desila u aprilu, 1815. godine. Nakon ove erupcije je iste godine na sjevernoj Zemljinoj polutki izostalo ljeto. Razlog su bile velike količine pepela, izbačene u atmosferu, koje su toliko ublažile utjecaj Sunčeve svjetlosti a time i toplinu izazvanu Sunčevim zrakama. I ovaj događaj bi se nekad kasnije u povijesti mogao lako prepoznati u slojevima.
Valja ovdje naglasiti, da prijedlog Crutzena i njegovih kolega nije prvi pokušaj da se ljudski utjecaj u nomenklaturi geološke znanosti uzme u obzir. U novembru su američki istraživači tražili radikalnu novu izradu karte svijeta. Htjeli su da se na tim kartama vide ne samo prirodne ekološke i vegetacione zone, nego i ljudski utjecaj na globus.
Međutim, prijedlog objavljivanja novog geološkog razdoblja nije prihvaćen sa svih strana. Mnogi naučnici se ne slažu sa tvrdnjom da je krajnje vrijeme za priznanje da je novo geološko razdoblje već počelo. I svi argumenti koji idu u prilog zahtjevu za objavljivanje novog razdoblja, nisu ubjedili mnogobrojne naučnike.
“Ljudski utjecaj na prirodu nije započeo prije 200 godina”, bio je komentar Thomasa Litta sa Bonskog Univerziteta. “Tragovi šuma od prije nekoliko hiljada godina koje su ljudi posjekli se i danas mogu prepoznati u slojevima, ali tih šuma već odavno nema.”
Naglasio je i da je ljudski utjecaj različit od regije do regije. Ali nije ni dovoljno objaviti nastanak novog geološkog razdoblja na osnovu povećanja razine CO2 u atmosferi. On smatra da se moraju uzeti u obzir faktori kao što je erozija tla.
Gospodin Litt je član one ICS komisije koja se bavi kvartarom, najmlađim vremenskim razdobljem Zemlje u koji bi spadao i antropocen i nije jedini koji je skeptičan vezano za novo geološko razdoblje. Litt tvrdi kako se u komisiji još nisu pozabavili ovom temom.
