Temperatura, vjetar, sunce, kiša, pritisak zraka i dužina trajanja dana direktno su povezani s napadima artritisa, astme, migrene i niz drugih zdravstvenih tegoba. Ali od šest faktora, najveći utjecaj ima temperatura, slažu se stručnjaci - ljetni valovi vrućine su vodeći uzročnici smrti.
Naročito su opasne nagle promjene temperature jer tijelu treba nekoliko dana da se prilagodi. Razdoblja ekstremno visokih temperatura, praćeni visokom vlagom, čak i kod zdravih ljudi mogu izazivati toplotni udar, iscrpljenost i grčeve, probleme sa srcem, krvožilnim i dišnim sistemom te toplotni osip i opekotine od sunca.
U normalnim uvjetima tijelo se rashlađuje znojenjem, ali ako su temperatura i vlaga vrlo visoki, tada znojenje nije dovoljno učinkovito. Tijelo se pregrijava, mijenja se čak i hemijski sastav krvi pa unutrašnji organi, uključujući mozak i bubrege, mogu pretrpjeti ozbiljna oštećenja.
Da biste izbjegli opasan toplotni udar i iscrpljenost, tokom velikih vrućina što više boravite u klimatiziranom prostoru i držite se hladovine. Pijte dovoljno tekućine, što znači dnevno najmanje od 1,5 do dva litra vode ili voćnih sokova.
Osim visoke temperature, koja prelazi 40 stepeni Celzijevih, simptomi toplotnog udara su i crvena, vruća i suha koža, ubrzani puls, pulsirajuća glavobolja, vrtoglavica, mučnina, zbunjenost te nesvjestica.
Šta uraditi nakon prvih simptoma?Već kod prvih simptoma toplotnog udara treba potražiti klimatizirani prostor ili hladovinu. Osobu treba smjestiti u polusjedeći položaj, raskopčati odjeću te glavu i tijelo navlažiti hladnom vodom pa pozvati ljekara.
Vlaga umara i dok se sjediTokom vrućina tijelo se pojačano znoji kako bi se rashladilo, ali ako je vlažnost zraka visoka, u tom se vlažnom okruženju znoj ne može isparavati s kože. Tijelo stoga troši dodatnu energiju te se osjećamo iscrpljeno i umorno i dok sjedimo.
Nizak pritisak - više nesreća
Promjene pritiska zraka direktno utječu na to kako se osjećamo. Visok pritisak zraka može smanjiti sposobnost koncentracije, tvrde njemački biometeorolozi. Zbog pospanosti tada raste i broj saobraćajnih nesreća.
