Jedna od interesantnijih misterija Doline smrti u Nacionalnom parku je klizeće kamenje na Racetrack Plaži. Iza kamenja se može naći dugi klizeći trag. Nekako je ovo kamenje kliznulo niz suhu površinu.
Neke od ovih gromada teže i do nekoliko stotina kilograma. Postavlja se vrlo izazovno pitanje: "Kako se pomjerilo?".
Istina je: Niko nije siguran kako se ovo kamenje pomjerilo - iako je nekolicina ljudi ponudila jedostavna objašnjenja. Razlog zbog kojeg je njihovo pomjeranje ostalo misterija: Niko ih nikad nije vidio kako se kreću!
Racetrack Plaža je presušeno jezero koje je skoro perfektno ravna površina i skoro uvijek suha. Dugo je oko 4 kilometra i oko 2 kilometra široko. Površina je pokrivena blatom i sedimentima koji se sastoje uglavnom od mulja i gline.
U ovom području je klima suha. Količina padavina je samo nekoliko centimetara godišnje. Kakogod, kad pada kiša, strme planine koje okružuju Racetrack Plažu proizvode velike bujice koje suhu površinu pretvaraju u široko plitko jezero. Kad je mokra, površina se pretvara u mekano i vrlo klizavo blato.
Tragovi brazda ukazuju na to da se kamenje pomjera u vrijeme kad je površina Racetrack Plaže mekana i blatnjava. Nedostatak tragova u blatu oko pomjerenog kamenja isključuje mogućnost da je kamenje pomjereno od strane ljudi ili životinja.
Omiljeno objašnjenje su obilni vjetrovi koji pušu jogozapad-sjeveroistok preko Racetrack Playže u paralelnom pravcu sa tragovima koji ostaju iza pomjerenog kamenja. To je jak dokaz da je vjetar primarni pokretač ili da je u najmanju ruku uključen u kretanje kamenja.
Jaki naleti vjetra potiču kamenje na pomjeranje. Kad se jednom pokrene, vjetar mnogo manjeg intenziteta može održati kamenje u pokretu dok se kliže niz blato. Zakrivljene brazde objašnjavaju pravac vjetra ili način na koji se vjetar odbija od nepravilno oblikovano kamenje.
Nekoliko ljudi je prijavilo da su vidjeli Racetrack Plažu prekrivenu tankim slojem leda. Jedna od ideja bila je da se voda oko stijena zaledi i tada vjetar koji puše, povuče zaleđenu stijenu.
Neki istraživači su pronašli podudarne tragove na više stijena, što dodatno potvrđuje ovu teoriju. U svakom slučaju, transport velike ledene površine mogao bi ostaviti drugačije tragove koji u ovom slučaju nisu nađeni.
Sva najbolja objašnjenja uključuju vjetar kao pokretača kamenja. Ostaje pitanje, da li se jednostavnu kližu niz ledenu podlogu ili se kotrljaju niz blato? Vjerovatno je svaka od ovih metoda odgovorna za kretanje stijena.
Ali će priča sigurno ostati interesantnija ukoliko se pravi odgovor nikada ne pronađe!
